Ako ste doživjeli ratnu traumu ili ste iz istočne Evrope, događaji o kojima danas gledate i čitate o Ukrajini će biti mogući pokretač vaših trauma i doživljaja simptoma posttraumatskog stresnog sindroma.

Slike rata izazivaju sjećanja na rat mnogima od nas.

Ovo posebno važi ako ste pobjegli iz svoje domovine ili imate članove porodice koji su bili proganjani, mučeni ili ubijeni.

Ovi događaji mogu pokrenuti stare rane, bez obzira da li ste bili direktno uključeni ili ne. To može izazvati osjećaj straha i očaja koje ste osjećali tokom nedavnih ratova na našim prostorima.

Ljudi sa Balkana znaju kako je biti u zoni sukoba. Znamo kakav je osjećaj vidjeti naše domove i porodice uništene.

Naučili smo da ne možemo zauvijek zadržavati mržnju i bijes, a da ne pretrpimo ozbiljne posljedice po svoje mentalno i fizičko zdravlje.

Individualno, možete očekivati da osjetite:

·hipersenzibilnost

·problem da se fokusirate

·disocijacije, izbjegavanje i puno bijesa

·derealizaciju, tj. osjećaj da se to u stvari ne dešava i da stvarnost ne izgleda “realna” – skoro kao da sanjate

·depersonalizacija ili osjećaj da se vama neće dogoditi da vam ovi događaji pokrenu vlastitu trauma

·vraćanje slika iz prošlosti ili sjećanja

·napadi plača i tuga

·anksioznost, zabrinutost, strahovi i preplavljenost emocijama.

Kao porodica, možete osjetiti sljedeće:

·potrebu da stalno provjeravate kako su vaši bliži i koliko su sigurni

·veliku zabrinutost, preplavljenost emocijama i stres

·ljutnu, mnogo ljutnje

·ponašanje slično kao ponašanje koje Vas podsjeća na preživljavanje u toku rata

·vaši razgovori mogu se stalno vraćati pričama o preživljavanju tokom rata ili sjećanja na rat

·distanciranje i izbjegavanje ove teme u porodici

·planiranje i pripreme za “najgori scenario”

Kao zajednica, možete osjetiti:

·potrebu da stalno provjeravate kako su ostali

·traženje utjehe u tome da čujete glas ostalih i čujete šta njih brine

·traženje i iznošenje mišljenja o situaciji

·osjećaj konstantne brige, preplavljenost emocijama i ljutnja

·ljutnja, puno ljutnje

·uznemirenost zbog politike i vjerovatan dodatni gubitak povjerenja u političke lidere

·potrebu da se nešto uradi da se spriječi rat i dodatno angažuje na promjeni ratnih događaja

·manjak sigurnosti u zajednici

Trauma se definira na mnogo načina. To je…

·Kombinovani negativni uticaj stresa.

·Odgovor na visoko stresni i uznemirujući događaj koji prevazilazi sposobnost pojedinca da se nosi s njim.

·Epizoda koja izaziva osjećaj bespomoćnosti i beznađa.

·Iskustvo koje umanjuje osjećaj vlastitog identiteta i mogućnosti da se osjeti čitav niz emocija.

·Situacija u kojoj je vaše zdravlje ili život u opasnosti i može rezultirati produženim iskustvom s visokim nivoom stresa.

Tipične reakcije na traumu detaljno prikazane po oblastima životnog funkcionisanja tj. kako stres utiče na vaše tijelo:

·Kognitivno

·Emocionalno

·Behavioralno

·Fizički

·Duhovno

Kognitivne reakcije

·Zbunjenost/konfuzija, teškoće sa identificiranjem poznatih objekata, problemi sa koncentracijom, teškoće u donošenju odluka, povećana/poremećena budnost, sjećanja/uznemirujuće slike, problemi sa pamćenjem

Emocionalne reakcije

·Šok, nevjerica, poricanje, usamljenost, žalost, obamrlost, strah, uzrujanost, anksioznost, razdražljivost, ljutnja, patnja, krivica

Bihevioralne reakcije

·Neuobičajeno ponašanje, emocionalni izljevi, svađalačko ponašanje, hiperaktivnost ili povlačenje, sumnjičavost, nemir, promjene u apetitu, promjene u obrascima ponašanja, pušenje ili upotreba droge i alkohola

Fizičke reakcije

·Iscrpljenost, glavobolja, vrtoglavica, slabost, mučnina, znojenje, hladnoća, ubrzani puls, bolovi u prsima, teškoće s disanjem, nespecifične tjelesne reakcije

Duhovne reakcije

·Cinizam, osjećaj praznine, gubitak značenja i svrhe, preispitivanje temelja vjerovanja, preispitivanje osnovnih vrijednosti, povlačenje ili iznenadno okretanje duhovnosti, otuđenje i gubitak osjećaja povezanosti

Većina ljudi koji su izloženi stresnim i traumatičnim događajima, pokazat će određene simptome stresa.

Ne postoji dobar ili loš način da se reaguje. Svaka osoba doživljava stres na različit način

Reakcije na traumu mogu biti:

· Jako je bitno da kod sebe na vrijeme prepoznate prve znakove reakcije na stres, te smo ih zbog toga detaljno predočili i da pravovremeno reagujete na one koji su kod vas prisutni. Time možete spriječiti dalji razvoj simptomatologije i pomoći sebi u procesu upravljanja stresom bazirano na dokazima.

Kako sebi možete pomoći u ovakvoj situaciji:

·Pronađite način kako da budete informisani, a da se ne izlažete direktno slikama ili detaljima koji vas mogu traumatizirati.

·Pripremite spisak ljudi kojima se možete obratiti ako počnete osjećati simptome. Ukoliko sada osjećate ili ste ranije imali iskustvo mentalnih problema ili poteškoća, potražite podršku profesionalaca u mentalnom zdravlju.

·Primijenite tehnike samopomoći, kao što su tehnike disanja, .. ili slične koje su vam poznate i koje možete primijeniti kada osjetite da vam se izmiče tlo pod nogama.

·Krećite se ili obavite neki fizički posao. Pokušajte održati rutinu što je više moguće.

Kako izgleda pomoć?

Najčešća zdrava ponašanja nošenja sa stresom

·Kreativnost (vođenje dnevnika, kreativne aktivnosti, crtanje etc.)

·Vježbanje/fizička aktivnost

·Socijalni kontakti

·Meditacija ili tehnike relaksacije

·Vjera/duhovnost

Redovna fizička aktivnost, yoga, ili istezanje

·Provođenje vremena sa porodicom i bliskim prijateljima

·Kreativne aktivnosti za prilagođavanje na stresore

·Šetnja

·Slušanje vođenih programa relaksacije ili opuštajuće muzike

·Prakticiranje dubokog disanja

·Posmatranje fotografija porodica ili prirode

Ostati u dodiru sa drugima

Socijalno distanciranje i poremećene društvene mreže mogu voditi ka izolaciji i mogu uzrokovati da se osoba osjeti usamljeno, preplašeno i anksiozno. Fleksibilnost i pronalaženje načina da se ostane u kontaktu sa drugima može doprinijeti boljem oporavku.

·Tražite podršku drugih

·Koristite sve raspoložive metode komunikacije

·Dijelite vaše misli i osjećanja

Održavajte fizičku aktivnost

·Fizička aktivnost je osnova normalnog rasta i razvoja i veoma je korisna za fizičko i mentalno zdravlje:

·Unaprijeđuje opštu funkcionalnost i spavanje, koje ima pozitivan efekat na mentalno zdravlje

·Umanjuje anksioznost i depresiju i unaprijeđuje opšti osjećaj zadovoljstva

·Pomaže u regulaciji tjelesne težine

·Umanjuje rizik od kradiovaskularnih oboljenja, dijabetesa tipa II/Metaboličkih sindroma i određenih vrsta raka

·Jača kosti i mišiće

·Poboljšava sposobnost izvršavanja dnevnih aktivnosti

·Povećava izglede za duži život

Uredni obrasci spavanja

Uvijek je dobro imati zdrave obrasce spavanja ali naročito tokom stresnih perioda u kojima su naše rutine narušene. Evo nekoliko korisnih savjeta:

·Pokušajte održati isti dnevni raspored sna.

·Idite u krevet kada se osjećate umorno. Pročitajte nešto što će vam pomoći u opuštanju i pomoći vam da zaspete.

·Ne konzumirajte kofein, alkohol ili nikotin barem 4-6 sati prije spavanja.

·Ne praktikujte spavanje tokom dana. Ukoliko to radite, pobrinite se da to bude nakratko (manje od 1 sat).

·Koristite krevet isključivo za spavanje i sex. Ne gledajte TV i ne radite u krevetu.

·Izbjegavajte zurenje u telefon ili druge elktrične napraveili TV barem 2 sata prije spavanja.

·Redovna vježba pomaže pri snu.

Ograničena izloženost stresnim medijima

·Ne hvatajte se u ciklus anksioznosti

·Pratite samo provjerene izvore o pitanjima vezanim za zdravlje

·Pravite pauze od praćenja vijesti, naročito putem društvenih mreža

Praktikujte tehnike upravljanja stresom

Šetnja: duže šetnje, po mogućnosti u prirodi i fokusirati se na okruženje i pokušati ga doživjeti svim čulima.

Yoga: Fizičke vježbe (asana) tj. položaji tijela i istezanja, su najpoznatiji vidovi yoge na Zapadu. Yoga pruža mnoge blagodati, uključujući smanjenje stresa i opuštanje.

Disanje: Brze i lake vježbe disanja mogu pomoći u smanjenju anksioznosti.

Meditacija: Meditacija umanjuje stres i povećava koncentraciju. Postoji veliki broj tehnika; otkrijte pritup koji Vama najviše odgovara.

Veliki izvor tehnike samopomoći u mentalnom zdravlju možete pronaći na platformi razvijenoj kroz naše programe zaštite mentalnog zdravlja:

Ukoliko niste u mogućnosti pomoći sami sebi, na slijedećem linku možete pronaći spisak centara za mentalno zdravlje širom BiH koji Vam stoje na raspolaganju za stručnu podršku i pomoć u vezi sa navedenim poteškoćama i problemima.

http://www.mentalnozdravlje.ba/mapa-centara-mentalnog-zdravlja