Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti

Konferencijom u okviru Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini danas je tradicionalno obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja za 2021. godinu, sa fokusom na temu „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti” sa ciljem skretanja pažnje javnosti na pitanja koja odražavaju nejednakosti u mentalnom zdravlju na lokalnom i globalnom nivou.

Prema riječima direktorice na Projektu mentalnog zdravlja u BiH Dženite Hrelja Hasečić, siromaštvo kao i druge nejednakosti u direktnoj su vezi sa mentalnim zdravljem. U proteklih 18 mjeseci pandemija COVID -19 dodatno je naglasila učinke nejednakosti na zdravstvene ishode i nijedna država, koliko god bogata bila, nije u potpunosti spremna za to.

„Pandemija je uticala i nastavit će uticati na ljude, svih dobi, na mnogo načina: putem infekcije i bolesti i ponekad sa smrtnim rezultatima, što donosi žalost preživjelim članovima porodice; kroz ekonomski uticaj, sa gubitkom posla i stalnom nesigurnošću u vezi budućih prihoda, te uz fizičko distanciranje koje već dovodi do društvene izolacije. Ove posljedice postaju još teže za osobe koje već imaju probleme mentalnog zdravlja. Stigma i diskriminacija prema ženama i muškarcima sa mentalnim oboljenjima ne utiču samo na fizičko i mentalno zdravlje tih osoba, stigma utiče i na njihove obrazovne mogućnosti, trenutnu i buduću zaradu i izglede za posao, a utiče i na njihove porodice i voljene osobe. Ova vrsta nejednakosti se ne smije više dovoliti. Svi moramo odigrati svoju ulogu u rješavanju ovih razlika i osigurati da su osobe sa doživljenim iskustvom mentalnog zdravlja potpuno integrirane u sve aspekte života,” kazala je Hrelja Hasečić.

Kako je naveo predstavnik Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez razni oblici nejednakosti, pogotovo oni koji su motivirani stigmom i koji stvaraju ili produbljuju diskrimaciju prema bilo kojoj populacijskoj grupi, predstavljaju ozbiljan faktor rizika za mentalno zdravlje.

„Pandemija je uticala i na stvaranje novih ili produbljivanje postojećih nejednakosti, te zahtjeva veće napore i inovativne pristupe u zaštiti mentalnog zdravlja. Kada govorimo o pristupu uslugama zaštite mentalnog zdravlja, Federalno ministarstvo zdravstva je od početka pandemije, u saradnji s partnerima, kroz brojne projekte kontinuirano osiguravalo psihološku pomoć i podršku stanovništvu. U Federaciji BiH su 44 centra za mentalno zdravlje u domovima zdravlja bila na raspolaganju stanovništvu za psihološku podršku putem telefona, te su radili 24 sata sedam dana u sedmici, što je rezultiralo veoma malim brojem hospitaliziranih pacijenata sa psihičkim poteškoćama.”

 „Iako smo u prethodnim godinama značajno unaprijedili usluge u ovoj oblasti povećanjem dostupnosti kroz stvaranje mreže centara u zajednici, uvođenjem novih oblika terapije, podrškom udruženjima korisnika, te borbom protiv stigme i diskriminacije, ne smijemo se zaustaviti nego se kontinuirano unapređenje usluga u mentalnom zdravlju danas postavlja kao imperativ. To je odgovornost ne samo zdravstvenog sektora nego cjelokupnog društva koje se mora akitvno i bezrezervo boriti protiv stigme i diskriminacije prema osobama sa mentalnim poteškoćama, ali i prema bilo kojoj drugoj grupi u populaciji”, istakao je dr.Čerkez.

Švicarska pruža podršku zdravstvenim vlastima u Bosni i Hercegovini u njihovim naporima da poboljšaju usluge mentalnog zdravlja u zemlji već preko 12 godina, osiguravanjem 26 miliona KM za implementaciju Projekta mentalnog zdravlja. Rezultati postignuti do sada suizvanredni. Danas, usluge mentalnog zdravlja se pružaju od strane 74 centra za mentalno zdravlje u cijeloj zemlji.

“Mi snažno vjerujemo da je ulaganje u mentalno zdravlje građana zemlje i ulaganje u smanjenje nejednakosti i u razvoj zemlje. To je odgovornost svih nas, kao drušva, kao profesionalaca i pojedinaca, da omogućimo osobama sa problemima mentalnogzdravlja podršku koju trebaju i da žive dostojanstveno. Švicarska kooperacija za razvoj se bazira na principu solidarnosti i cilja doprinosu smanjena različitosti i promociji socijalne inkluzije”, rekao je Laurent Ruedin, načelnik Portfolia za zdravstvo i regionalni savjetnik za socijalnu inkluziju pri Ambasadi Švicarske u Bosni i Hercegovini.

„Želimo pozvati donosioce odluka da uslugama i profesionalcima u mentalnom zdravlju omoguće da daju svoj doprinos rješavanju problema nejednakosti. Želimo istaći značaj podrške civilnom društvu, među njima posebno organizacijama korisnika usluga mentalnog zdravlja, da igraju aktivnu ulogu u rješavanju nejednakosti u svojim lokalnim zajednicama i šire. Želimo potaknuti istraživanja koja će osvijetliti probleme nejednakosti u mentalnom zdravlju. Želimo pokazati kako su neke praktične ideje koje smo zajednički realizirali s našim partnerima – korisničkim udruženjima i profesionalcima u mentalnom zdravlju uz podršku lokalne zajednice i zdravstvenih vlasti dovele do boljeg mentalnog zdravlja, socio-ekonomskog položaja, te kvaliteta života osoba s problemima mentalnog zdravlja”, zaključila je Hrelja Hasečić.

Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini u okviru kojeg je organizovana konferencija, podržava Vlada Švicarske a provodi Institute for population and development u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.